Upoznajte Beograd
Šta je to što jedan grad čini značajnim, kako za ljude koji u njemu žive, tako i za one koji u njega navraćaju kao turisti, ili pak slučajni prolaznici?
Da li je to jedinstven geografski položaj, koji ga čini značajnom stanicom na putu ka drugim destinacijama? Da li, možda, to što je bogat kulturno-istorijskim spomenicima, javnim parkovima, šetalištima? Ili, pak, to što ima fantastičan noćni život, što je domaćin mnogobrojnih festivala, muzičkih, filmskih i sportskih manifestacija, što je pun restorana, kafića, hotela; što se u njemu može naći kutak za miran i tih odmor, ali i mesta za razuzdanu zabavu? Ili su, možda, ljudi koji ga naseljavaju ti koji čine da jedan grad bude takav kakav je, otvoren i privlačan, tajanstven i raznolik, veseo i pristupačan?
Odgovor na svako od ovih pitanja je - DA, i svaki grad na svetu poseduje bar nešto od ovoga. Ono što Beograd čini specifičnim jeste činjenica da poseduje svako od navedenih svojstava, da neprestano raste i oplemenjuje se i da se lako uvlači u srce svakome ko ga je bar malo upoznao. Upoznajte Beograd!
Izdvajamo
Beogradska tvrđava
Na grebenu iznad ušća Save u Dunav podignut je (a, od 1. do 18. veka prepravljan, rušen, nanovo utvrđivan), jedan od najznačajnijih spomenika beogradske istorije, nekada glavno vojno uporište Beograda - Beogradska tvrđava. Beogradsku tvrđavu čine Gornji i Donji grad i park Kalemegdan.
Tvrđava nastaje krajem 1. veka naše ere kao stalni vojni logor IV Flavijeve legije. Uz utvrđenje nastaje i grad Singidunum, a na istom mestu i slovenski grad Beograd. Sudbina tvrđave je oduvek bila tesno povezana sa sudbinom varoši, što znači da su sva rušenja, paljenja, bombardovanja i osvajanja grada svoje tragove ostavila i na Beogradskoj tvrđavi, pa danas iznad rimskih zidina stoje srpski bedemi, a preko njih turske i austrijske fortifikacije
Bulevar kralja Aleksandra
Ova najduža gradska ulica, vrlo je često, u skladu sa društveno-istorijskim tokovima, menjala svoje ime i zvala se: Carigradski drum, Sokače kod Zlatnog topa, Markova ulica, Fišeklija, ulica kralja Aleksandra Obrenovića (krajem 19. veka), Bulevar Oslobođenja i Bulevar revolucije (nakon Drugog svetskog rata), a svoje današnje ime, Bulevar kralja Aleksandra, dobila je početkom 21. veka. Devedesetih godina 20. veka, dok je u Beogradu i Srbiji vladala, takozvana, siva ekonomija, ulica je bila za pešake gotovo neprohodna, jer su trotoari bili okupirani tezgama uličnih prodavaca raznovrsne robe, najčešće najlošijeg kvaliteta, ali pristupačnih cena. Danas je ova ulica pravi bulevar, kako i samo njeno ime kaže. U bulevaru se nalaze zgrade Pravnog, Elektrotehničkog, Arhitektonskog i Građevinskog fakulteta, Univerzitetska biblioteka i tri spomenika.
